U posljednjih nekoliko godina u poslovnom je svijetu iznimno popularna riječ storytelling koja se odnosi se na tehniku uporabe priče u različitim poslovnim komunikacijskim aspektima. Storytelling ili u hrvatskom prijevodu “pričanje priče” zapravo je prva komunikacijska forma koju je Homo sapiens razvio, a kao takva bila je presudna za razvoj naše vrste. Otkriće vatre nije imalo utjecaj samo na spravljanje hrane nego je donijelo i jednu značajnu komunikacijsku korist za ljudsku zajednicu i njezin boljitak. Uz okupljanje oko vatre prenosila su se i razmjenjivala iskustva, osjećanja i viđenja svijeta te su se tako stvarale prve priče. Kasnije su iz priča nastajali mitovi, a iz mitova su se razvijale čitave ideologije kao postavke društvenih uređenja. Može se reći da smo oduvijek bili programirani za komunikaciju koja se odvija uz pomoć priča.
Sjetite se samo kako ste proveli svoje djetinjstvo. Pored toga što ste uživali u igri i istraživali svijet oko sebe, slušali ste priče koje su vam pričali vaši roditelji, bake i djedovi. Iskustvo o svijetu stjecali smo direktnim putem, ali i tako što smo upijali priče – bile to obiteljske priče oko stola za vrijeme objeda, priče prije spavanja ili pak priče kao životne lekcije i pouke. Kada odrastamo prvo što razvijamo kao komunikacijsku vještinu nije govor nego slušanje – i to upravo slušanje priča. Na taj način prvo postajemo slušači, a potom pripovjedači priča. Tako nas i kad odrastemo slušanje priča uvijek vraća u ono što nam je primarno i prirodno, a to je komunikacijski obrazac s kojim najbolje rezoniramo. U toj činjenici i počiva snaga priče.
Prema istraživanjima čak 65% naše dnevne konverzacije satkano je od pričanja priča. Svi mi svakodnevno pričamo priče, primjerice vratimo se kući s posla i riječima ”znaš što mi se danas dogodilo” započinjemo razgovor. Tako se nesvjesno u svakodnevnom razgovoru često koristimo komunikacijskom formom priče. Zašto je tako? Zato što se upravo pričom najlakše i najbrže izražavamo, postižemo bliskost i najbolje se međusobno razumijemo.
To nam potvrđuju i neuroznanstvena istraživanja prema kojima je razvidno da je naš mozak ustrojen tako da najbolje prima i pamti informacije putem priča, a na isti način razvija osjećaje, povezuje se s drugima i izgrađuje stavove. Utvrdilo se i to da se uz priče generira brža i kvalitetnija povezanost među ljudima, a putem priča ta se povezanost dodatno učvršćuje te se tako lakše gradi povjerenje.
Priče također oblikuju način na koji nas drugi vide i doživljavaju. Istraživanja također dokazuju da priče koje drugi pričaju o nama utječu na percepciju nas samih u očima okoline. Čak i u poslovnom svijetu ljudi na temelju priča koje su čuli procjenjuju žele li s nama surađivati i poslovati te žele li kupovati od nas.
“Storytelling je star kao logorska vatra, a mlad kao tweet.” Izjava je to Richarda Bransona o uporabi tehnike storytellinga u poslovanju kojoj zahvaljuje na mnogobrojnim poslovnim dosezima. Taj iznimno uspješni britanski biznismen koji je pokrenuo više od 500 kompanija tvrdi da su uspješni poduzetnici, lideri i prodavači zapravo – profesionalni pripovjedači. On stoga smatra da iza uspjeha njihovih tvrtki, usluga i proizvoda stoji sposobnost pričanja uvjerljivih priča. U poslovnoj je komunikaciji storytelling najbolji mogući način da izrazite vlastitu perspektivu o nekoj temi te da istaknete one karakteristike po kojima se vi i vaše ideje, vaša tvrtka, vaše usluge i proizvodi razlikujete od ostalih na tržištu, ali i da naglasite koje posebnosti upravo vi nudite.
Priče nam mogu služiti kao ključni alati za uvjeravanje jer kad ispričamo priču, ljudi zastanu, uspore i slušaju. Nije li moć kada vas netko sluša? Pričama pobuđujemo interes, utječemo na ponašanje svojih sugovornika, suradnika, šefova i klijenata te mijenjamo tuđe stavove i uvjerenja, a uz to i potičemo druge na djelovanje. U prilog tome govori i neuroznanstvena činjenica da naš mozak bolje procesuira informacije prenesene u formi priče od taksativno navedenih podataka na slideu ili u tablici Excela. Kada šture činjenice oživotvorimo vizualizacijom, osjećajima, autentičnošću i ostalim elementima priče, sugovornik se lakše povezuje sa sadržajem te se pronalazi u onome što prenosimo putem priče. Tako, primjerice, na poslovnim sastancima pričom kao komunikacijskom formom možemo osigurati veću identifikaciju sugovornika, jaču angažiranost te brže razumijevanje pa čak i kvalitetnije dogovore.
Tri su najvažnija sastojka dobre poslovne priče svrha, autentičnost i poziv na akciju. Kada navedene sastojke ugradite u svoju poslovnu priču, dobit ćete priču s vlastitim potpisom. To je priča koju ćete najčešće pričati i zbog koje će vas vaši sugovornici drugačije doživljavati te se brže povezivati s vama i time približiti ostvarenju vaših poslovnih ciljeva. Dopustite da se vaša priča razvija s vremenom, prilagođava i nadograđuje ovisno o tome kome je i u kojim okolnostima pričate. Uzmimo kao primjer prodaju: ako ne možete ispričati priču koju vaši potencijalni kupci mogu brzo i jednostavno razumjeti, koju bi željeli slušati i kojoj bi željeli sami pripadati, onda im ne može dugoročno prodavati svoje proizvode.
Istraživanja uzastopno potvrđuju kako ljudi preferiraju poslovati s ljudima koje znaju i s kojima su već uspostavili odnos. Nema boljeg i učinkovitijeg načina da se brzo povežete sa sugovornicima od pričanja priča – i to baš zato što nas priče snažno povezuju. Kada dijelimo vlastite priče ili priče iz našeg okruženja, ljudi nas doživljavaju autentičnima i imaju osjećaj da nas zaista upoznaju kao ljude od krvi i mesa, pojedince koji se suočavaju s problemima i koji pronalaze načine da ih prevladaju.
Kod svojih klijenata uočila sam da se pri prvom sastanku najviše muče upravo kada trebaju predstaviti sami sebe. Ispada da nam je neugodno reći u čemu smo dobri i što nas čini izvrsnim i jedinstvenim, a prema tome izgleda da je najteži zadatak koji nekome možemo dati upravo taj da predstavi samog sebe. Ono što bismo trebali učiniti jest upotrijebiti snagu vlastite priče koja može najbolje predstaviti svrhu našeg djelovanja na jednostavan i autentičan način i to kako bismo zainteresirali sugovornika, stvorili povezanost te mu ukazali na korist koju može ostvariti surađujući s nama.
Iako nam je priča najprirodnija komunikacijska forma, češće je koristimo nesvjesno nego namjenski te se nedovoljno koristimo njezinim potencijalom upravo u poslovnim situacijama. Baš kao i svaku drugu komunikacijsku vještinu, tako i storytelling moramo razvijati i usavršavati. Važno je usvojiti upravo one komunikacijske tehnike i alate koji nam mogu pomoći u brzom i učinkovitom strukturiranju poslovnih priča bilo da se radi o nama, našem poslovanju, našim vizijama, prijedlozima, uslugama ili proizvodima. Pritom nam je cilj da možemo bilo kada, bilo gdje i bilo kome ispričati svoje priče s potpisom, razvijati produktivne poslovne odnose i ostvarivati svoje poslovne ciljeve.
Za kraj, voljela bih da razmislite koje biste priče trebali prestati pričati, a koje započeti. U životu postoji buka, ali postoji i signal. Priče koje pričate i priče koje drugi pričaju o vama jesu signali. Pobrinite se da to budu vaše priče s potpisom, priče koje će vas predstavljati u autentičnom svjetlu, priče koje će širiti svrhu vašeg poslovnog djelovanja i u konačnici motivirati na suradnju vaše sugovornike – bili oni vaši kolege, šefovi ili klijenti. Ne biste li se probili kroz buku zvanu život i bili uspješni u poslovnoj komunikaciji i ostvarenju svojih ciljeva, kontinuirano brusite svoje priče i dijelite ih putem svih komunikacijskih kanala.