Koliko ste se puta našli u situaciji da vam netko nije legao na prvu iako ne možete navesti ama baš nikakav argument protiv te osobe? S druge strane, uvijek se divimo osobama koje, čini se, potpuno prirodno uđu u nepoznatu društvenu sredinu, pokrenu razgovor i druge uključe u njega. Obično za takve ljude kažemo da imaju karizmu. Neki se pitaju kako to čine, dok ostali vjeruju da je riječ o prirodnoj sposobnosti. No, vjerovali ili ne, karizma može biti stečena vještina i, poput svake druge, može se usavršiti uz osvještavanje, prave savjete i odlučnost.
Što je prvi dojam i kakvu ulogu igra u našim životima?
U obje situacije radi se o prvom dojmu koji ostavljamo pri upoznavanju, a koji se vrlo često stvara na temelju izgleda, ponašanja, boje glasa, neverbalne komunikacije te nizu elemenata na neverbalnoj, glasovnoj i verbalnoj razini.
Istraživanja su dokazala da je dovoljno 7 do 30 sekundi za stvaranje prvog dojma. Zapanjujuća brzina kojom se stvara dojam o nekoj osobi upućuje na to da u tako kratkom vremenu nismo u stanju donijeti racionalnu prosudbu, već se dojam kreira na osnovi našeg instinkta te na nesvjesnoj i emocionalnoj razini. Time još jednom dokazujemo sebi i drugima, u poslu i privatno, kako smo u prvom redu emocionalna, a tek onda racionalna bića. Stoga ne smijemo zatomiti vlastite osjećaje ni na poslu. Jer iako nas uče da u poslu nema mjesta emocijama, emocija u poslu itekako ima. Istina je to koju ne treba osporavati, već samo treba osvijestiti što osjećamo i kontrolirati način na koji ćemo postupiti.
Ljudi vjeruju vašem tijelu, a ne vašim riječima!
Trenuci u kojima uspostavljamo odnos zapravo su trenuci u kojima se stvara prvi dojam – prije svega na neverbalnoj razini. Pogledom, osmijehom, odjećom, držanjem tijela, mimikom, gestikulacijom, rukovanjem – svime time šaljemo poruku o tome tko smo i ostavljamo dojam.
Držati kontakt očima sa sugovornikom smatra se minimumom komunikacijskog bontona. Ne djeluju li vam osobe koje vas ne gledaju u oči nezainteresirano i čini se kao da vas ignoriraju? Koliko je tek osmijeh važan? Osoba koja se smije djeluje samopouzdano i pozitivno. A što je s gestikulacijom? Gestikulacija nam je prirodna i svako njezino obuzdavanje dovodi do neusklađenosti između onoga što govorimo i onoga kako govorimo. Sjetite se kako vam prirodno ruke i tijelo gestikuliraju kada sjedite s prijateljicom na kavi, a onda se odjednom, kada pred šefom moramo nešto prezentirati, ukopamo i sva gestikulacija zamre. Tada djelujemo neuvjerljivo pa čak i nedovoljno kompetentno (ili bar ne onoliko uvjerljivo i kompetentno kakvi smo bili s prijateljicom na kavi dok smo joj prepričavali kakav dobar shopping smo obavili). Upravo je u tome važnost gestikulacije – njome upotpunjujemo sadržaj i naglašavamo poruke koje prenosimo sugovorniku.
Moć glasa
Tek nakon što smo osobu pogledali, počinjemo je slušati i tek nakon toga čujemo što ona govori – i sve to u samo nekoliko sekundi. Kada osobu počnemo slušati, onda nesvjesno analiziramo njezin glas: ima li ugodan glas, govori li prebrzo, drhti li joj glas, kakva je dikcija? Istraživanja su dokazala da su dublji glasovi uvjerljiviji.
Jedan od važnijih retoričkih alata su pauze jer pridonose dinamičnosti i dramatičnosti onoga što govorimo. Pomoću pauze stvaramo dojam napetosti i iščekivanja te ujedno intenziviramo uvjerljivost poruke koju prenosimo. Jeste li se ikad uhvatili kako neku riječ izgovarate previše puta (na primjer, znači, odnosno, zapravo, tako da, u principu, kao, itd.)? Otkrit ću vam tajnu kako se riješiti tih dosadnih poštapalica koje mogu ostaviti dojam manje kompetentnosti. Jednostavno – radite pauze. Pauza ne znači uvijek izostanak teksta, nego ponekad ima funkciju finog nijansiranja misli. Vašem mozgu osigurava vrijeme da smisli što želi reći i artikulira poruku, a ujedno godi sugovorniku jer mu prirodno sjeda i omogućuje da razmisli o onome što je čuo.
Koliko naš sadržaj dolazi do izražaja?
Koliko samo vremena, truda i znanja ulažemo u sadržaj naših poslovnih prezentacija. No, kada bismo znali da samo 7% sadržaja, to jest verbalne razine, utječe na dojam koji ostavljamo, onda bismo možda jednak trud uložili i u pripremu te osvješćivanje izvedbe tog sadržaja. Čak 55% prvog dojma čini neverbalna komunikacija, a 38% pripada našem glasu i njegovim karakteristikama.
Zašto je bitan prvi dojam?
Na temelju (prvog) dojma procjenjujemo kompetencije svojih sugovornika. Ovisno o dojmu koji smo stvorili o nekoj osobi, različito primamo iste informacije. Za prvi dojam nemamo drugu šansu. Jednom kad je formiran – dojam se teško ispravlja i u velikom postotku ostaje zauvijek. Kao takav može biti i presudan čimbenik pri odlučivanju o poslovnoj suradnji.
Recentno istraživanje tima psihologa iz Kanade, Belgije te SAD-a (istraživanje autora Bertrama Gawronskija, Roberta Rydella, Brama Vervlieta i Jana De Houwera obavljeno je u Journal of Experimental Psychology, 2011.) dokazalo je kako je izreka “ne postoji druga šansa za ostavljanje prvog dojma” doslovno istinita. Rezultati istraživanja dokazali su kako naknadna iskustva, koja se pak pokažu oprečnima prvom dojmu, vežemo samo uz kontekst u kojem nastaju. Stoga zaključujemo da naknadna iskustva utječu na reakcije ljudi samo u onim kontekstima u kojima su nastala, a prvi dojam i dalje dominira u ostalim kontekstima. Primjerice, zamislite da ste dobili novog kolegu na poslu i vaš prvi dojam o toj osobi jest da vam nije simpatičan. Nekoliko tjedana kasnije susretnete tog kolegu na zabavi i, razgovarajući s njim, shvatite da je zapravo drag čovjek. Iako ste svjesni toga da vam isprva nije bio simpatičan, vaš instinktivni odgovor na novoga kolegu bit će uvjetovan novonastalim iskustvom samo u društvenoj situaciji sličnoj zabavi na kojoj ste ga susreli i u kojima će vam biti drag. Međutim, taj kolega vam i dalje neće biti simpatičan u svim ostalim društvenim situacijama, pa tako i na poslu, gdje ste prvotno stekli takav dojam o njemu.
Kako nas vide drugi?
Neophodno je osvijestiti kakav dojam ostavljamo na druge ljude. Koliko vas je puta iznenadila nečija procjena vašeg ponašanja ili neke prezentacije koju ste održali? Razlika između onoga što mi mislimo o sebi, tj. slike koju imamo o sebi, i onoga kako nas drugi vide i njihove slike o nama, osnova je mnogih razočaranja, nerazumijevanja i iznenađenja. Svatko drugi, tko je prisutan u našem životu, poput bračnog partnera, prijatelja, poslovnog kolega, vidi nas u jasnijem svjetlu nego što smo to u stanju sami. Većina nas živi u iluziji da dobro poznaje same sebe, no uglavnom se precjenjujemo ili, još češće, podcjenjujemo.
Psiholozi takvu pojavu nazivaju sivom pjegom označavajući time područje naše osobnosti koje vide svi osim nas samih. Jedna od najboljih metoda osvješćivanja u tom pogledu jest snimanje kamerom nekog svojeg nastupa ili poslovne prezentacije. Kamera ima objektiv i ono što ona zabilježi objektivan je prikaz kako izgledamo, zvučimo, kako se krećemo prostorom, kako gestikuliramo te, u konačnici, kakav dojam ostavljamo. Ako vam nije dostupan takav način analize vlastitog nastupa, zamolite bliske ljude ili poslovne kolege da proanaliziraju neki vaš nastup i ukažu vam na to što biste mogli korigirati ili unaprijediti.
Ma što bio razlog zbog kojeg nas ostali doživljavaju drukčije, prvi korak je osvijestiti tu činjenicu i prihvatiti je. Tek kad saznamo kako nas javnost doživljava, možemo birati i odlučiti sviđa li nam se taj imidž koji imamo, želimo li ga promijeniti ili zadržati. Sve dok ne upoznamo i prihvatimo onu osobu koju drugi vide u nama, nećemo moći raditi na sebi i napredovati. Život je u zajednici mnogo ugodniji i kvalitetniji ako percepciju drugih o sebi prihvatimo i iskoristimo kao podlogu za osobni rast i razvoj. Stoga je važno uzeti u obzir da vrlo često nije istina samo ono što mislite da ste rekli i kako zamišljate stvari, nego ono kako nešto kažete i kako to pritom pokažete.
Kako ostaviti (trajno) dobar prvi dojam?
- Prilikom upoznavanja uspostavite kontakt očima jer oči govore tisuću riječi, a i znamo da su oči ogledalo duše.
- Smiješite se. Činite to čitavim licem. Osmijeh otvara sva vrata. S osmijehom nikad ne možete pogriješiti, dok se mrštenje ili ruka u džepu najčešće tumače kao nezainteresiranost ili arogancija.
- Ponovite ime osobe s kojom se upoznajete i izgovorite ga bar dva puta u prvih par minuta sekundi kako biste ga zapamtili. Često se koncentriramo samo na to kako ćemo izgovoriti vlastito ime pa zbog toga ne čujemo ime osobe s kojom se upoznajemo.
- Prilikom rukovanja držite dlan okomito i uzvratite stisak kakav primite.
- Poštujte intimni prostor svake osobe, stanite bar pola metra udaljeno od sugovornika. Okrenite svoje tijelo pod kutom od 45 stupnjeva u odnosu na sugovornika.
- Koristite jasne, jednostavne, odmjerene pokrete i geste. Ne činite nagle i nervozne pokrete koji mogu djelovati prijeteći.
Prvi dojam u poslovnom nastupu
- Uvijek kada nastupate pred publikom, ustanite. Čovjek koji stoji psihološki je moćniji od čovjeka koji sjedi. Lakše ćete privući pozornost publike izdvajate li se od nje.
- Nasmiješeno i pozitivno lice neizostavan je dio profesionalnog nastupa.
- Promatrajte reakciju publike. Publika je vaš prijatelj i od nje dobivate najbolju povratnu informaciju o tijeku svog nastupa.