How to nurture feedback culture

How to nurture feedback culture

One of the greatest tasks of a leader is the competence and commitment development of the team members who are in charge of guiding and leading the team. This is the most noble, as well as the most responsible function of a leader. The main tool used for the achievement of the aforementioned advantages is feedback, that is, providing information on the manner and outcomes of work. Nevertheless, the most common obstacle in the development of team members is inadequate and insufficient provision of feedback, as well as its negative perception, according to which feedback is considered a trigger for stress. The above-mentioned reasons are exactly why I am often contacted by clients asking about the organisation of trainings aimed to strengthen the feedback culture.

The following guidelines will help you to strengthen the feedback culture in your organisation and to provide a healthy work atmosphere which will help each team member to feel noticed and have the opportunity to make progress and reach their full potential.

 

Feedback, anytime and anywhere

When clients come and see me for the first time, while attending feedback training, I notice that feedback is not an integral part of their daily business communication, but that it happens either when given by periodic organisational processes or when too many situations have accumulated that needed to be resolved much sooner, which generates a huge amount of stress to both the leader and the team member. The first and basic guideline in developing feedback culture is to encourage feedback to become an integral part of everyday business interactions. This creates an atmosphere in which your team members are used to being noticed, but also used to the fact that feedback is no longer a trigger for stress, but an integral part of cooperation.

 

Feedback, for better or for worse

I often notice that feedback is more often given when things are not done in a way that is considered well enough, and less often when someone is doing their job well. Feedback is equally as important in both of these examples — in situations where team members are doing their job successfully, as well as in situations when they are not doing their job as efficiently as needed. This creates an optimal balance in assessing the perception of feedback because your team members will probably think the following: “If my leader respects and praises my quality work, and equally emphasises its shortcomings, their judgements are based on good reasoning.”

 

Always keep feedback specific

My clients often complain that they cannot give praise to everybody and all the time for every assignment that they perform in a quality manner. And that is not the point. Constant praise is not what feedback is about. Team members need to be monitored and observed, in order to clearly define activities, methods and behaviours that lead to satisfactory results in case of decent work performance, progress, additional effort or proactivity. Then, feedback is provided in a timely manner, but it also enables positive practices to be established and team members to be able to apply them in a faster and easier way.

 

Negative feedback must be constructive

The type of feedback that makes things difficult to most people is the one in which insufficient work must be communicated to a team member. Our discomfort in the mentioned situation is carried into the conversation and makes an already demanding communication even more difficult. In such cases, we often express ourselves awkwardly, and the team member in question may experience feedback as a form of attack on their person and their personality. To give sovereign and calm negative feedback, striving not to be perceived as an attack but as a constructive criticism (which is what you actually wanted to achieve), check out the following tips:

 

1. Specify a certain behaviour or activity:

  • explain a certain behaviour or activity of a certain person which was seen as less than satisfactory as precisely as possible;
  • state exactly what this person had done without making judgements regarding their intentions and labelling them.

 

2. Clearly define the effect of the mentioned behaviour or activity:

  • explain the reason due to which a certain behaviour or activity do not meet your expectations;
  • explain the consequences of a certain behaviour or activity on job performance, team members and business.

 

3. Specify exactly what you would like for this person to change in their behaviour:

  • suggest the ways in which progress can be made as clearly and specifically as possible.

 

4. Ask questions like:

  • How do you view this situation?
  • What do you think was efficient, and what can be improved?
  • Do you have any ideas on how to make in more efficient in the future?

 

The greatest thing that a leader can give to their team members is the feedback on what they are doing right and what they can improve. This is how you build the self-confidence and competence of the people you lead on a solid foundation and strengthen their motivation to realise their potential, providing them with timely and clearly defined guidelines.

 

Want to learn how to give and receive effective feedback and/or create and strengthen a feedback culture in your organization?

 

Schedule your consultation with Ana

Kako njegovati kulturu feedbacka

Kako njegovati kulturu feedbacka

Jedan od najvećih zadataka lidera razvoj je kompetencija i predanosti članova tima koji usmjeravaju i vode. Radi se o najplemenitijoj, ali i najodgovornijoj funkciji lidera. Glavni alat pomoću kojeg se ostvaruju spomenute prednosti je feedback, to jest, pružanje povratnih informacija o načinu i ishodima rada. Unatoč tome, najčešća je prepreka u razvoju članova tima neadekvatno i nedovoljno pružanje feedbacka, kao i njegova negativna percepcija, prema kojoj se feedback smatra okidačem za stres. Upravo mi se zbog navedenih razloga često javljaju klijenti s upitom o organizaciji edukacija za jačanje kulture pružanja feedbacka.

Slijedi nekoliko smjernica koje će vam pomoći da u svojoj organizaciji ojačate kulturu pružanja povratnih informacija te omogućite zdravu radnu atmosferu u kojoj se svaki član tima osjeća zapaženo i ima mogućnost za napredak i ostvarenje svojih potencijala.

 

Feedback uvijek i stalno

Kad mi prvi put dođu klijenti, polaznici edukacije o pružanju feedbacka, primjećujem da feedback nije sastavni dio njihove svakodnevne poslovne komunikacije, nego se događa ili kad je zadan periodičnim organizacijskim procesima ili kad se već nakupilo previše situacija na koje je trebalo reagirati mnogo ranije, što generira golemu količinu stresa i lideru i članu tima. Prva i osnovna smjernica u razvoju kulture pružanja povratnih informacija je poticaj da feedback postane sastavni dio svakodnevnih poslovnih interakcija. Tako se stvara ozračje u kojem su članovi vašeg tima naviknuti na to da ih primjećujete, ali i na to da feedback više nije okidač za stres, nego sastavni dio suradnje.

 

Feedback u dobru i zlu

Često primjećujem da se češće daju povratne informacije kad se nedovoljno dobro radi, a rjeđe kad netko kvalitetno obavlja svoj posao. Podjednako je važno davati feedback u oba primjera – i kad članovi tima uspješno rade, ali i kad svoj posao ne obavljaju dovoljno učinkovito. Tako se u procjeni percepcije feedbacka stvara optimalna ravnoteža jer će vaši članovi tima pomisliti, otprilike: „Ako moj lider uvažava i hvali moj kvalitetan rad, a podjednako ističe njegove nedostatke, njegove su prosudbe utemeljene na dobrim razlozima.“

 

Neka feedback uvijek bude konkretan

Klijenti mi se nerijetko požale na to da ne mogu svima neprestance dijeliti pohvale za svaki zadatak koji kvalitetno obave. I naravno da to nije potrebno. Naime, neprestana pohvala nije krajnji smisao feedbacka. Članove tima potrebno je pratiti i promatrati, kako bi se u slučaju dobrog rada, napretka, dodatno uloženog truda ili proaktivnosti konkretizirale aktivnosti, metode i ponašanje kojima se dolazi do zadovoljavajućih rezultata. Zatim se pravovremeno pružaju povratne informacije, ali se i omogućuje da se uvriježe pozitivne prakse te da ih članovi tima mogu brže i lakše ponovno primijeniti.

 

Negativan feedback mora biti konstruktivan

Feedback koji većini stvara poteškoće je ukazivanje članu tima na nedovoljni rad. Već se naša nelagoda u spomenutoj situaciji prenosi na razgovor i otežava ionako zahtjevnu komunikaciju. Nerijetko se u takvim slučajevima nespretno izražavamo, a član tima povratnu informaciju može doživjeti kao napad na sebe i svoju osobnost. Da biste suvereno i smireno pružili negativnu povratnu informaciju, nastojeći da se ne doživi kao napad nego kao konstruktivna kritika (što ste zapravo i htjeli postići), pomoći će vam sljedeći savjeti: 

1. Specificirajte određeno ponašanje ili aktivnost:

  • što preciznije objasnite ponašanje ili aktivnost u kojoj osoba nije zadovoljila;
  • navedite što je osoba učinila bez osude njezine namjere i etiketiranja.

 

2. Konkretizirajte učinak spomenutog ponašanja ili aktivnosti:

  • objasnite razlog zbog kojeg određeno ponašanje ili aktivnost ne zadovoljava vaša očekivanja;
  • objasnite posljedice koje ima određeno ponašanje ili aktivnost na obavljanje posla, članove tima i poslovanje.

 

3. Specificirajte što biste željeli da osoba promijeni u svojem ponašanju:

  • što određenije i jasnije predložite načine napretka.

 

4. Postavite pitanja poput:

  • Kako ti vidiš ovu situaciju?
  • Što misliš da je bilo učinkovito, a što bi moglo biti još bolje?
  • Što misliš kako bi to ubuduće mogao/la napraviti učinkovitije?

 

Najljepše što lider može darovati svojim članovima tima je feedback o onome što dobro rade, kao i onome što tek mogu dodatno usavršiti. Upravo tako na zdravim temeljima gradite samopouzdanje i kompetentnost ljudi koje vodite te jačate njihovu motivaciju za ostvarenje potencijala, pružajući im pravovremene i konkretne smjernice.

 

Želite li usavršiti svoje vještine davanja i primanja feedbacka i/ili stvoriti i ojačati kulturu feedbacka u svojoj organizaciji?

 

Dogovorite konzultacije s Anom

Kako uspješnije komunicirati? – odgovor je u konverzacijskoj agilnosti

Kako uspješnije komunicirati? – odgovor je u konverzacijskoj agilnosti

Ako želite biti uspješni u poslovanju, prije svega trebate biti vrsni u komunikaciji. Svi dobri lideri su ujedno i agilni komunikatori. A što danas znači biti agilan komunikator? Znači uzeti riječ u svoje ruke, uistinu se povezati s ljudima, uvjeriti ih u svoje ideje i vizije te ih angažirati u zajedničkom ostvarenju svrhe.

Vrijeme u kojem živimo obiluje interakcijama koje se često odvijaju simultano kroz različite komunikacijske kanale. Sve to proizvodi brojne komunikacijske prepreke o koje se uvijek iznova spotičemo. Tri najčešće komunikacijske prepreke u poslovanju su:

 

1. Pretpostavke

Previše toga pretpostavljamo, a malo toga zapravo komuniciramo. Zaboravljamo da svatko od nas ima drugačiju perspektivu pa pod istim pojmovima ponekad razumijevamo različite stvari. Primjerice, kada zatražite da se nešto „hitno obavi“, vi možda pod pojmom „hitno” smatrate dovršiti zadatak doslovno odmah, a nekome taj isti pojam može značiti tek za nekoliko sati.

2. Neusklađena očekivanja

Koliko često provjeravamo jesmo li usklađeni u međusobnim očekivanjima? Na primjer zamislite sljedeće, zaposlenik dobije zadatak da napiše izvještaj o tržišnim trendovima. Voditelj očekuje da će izvještaj biti detaljan, uključivati analize i prijedloge za poslovne odluke, ali to ne verbalizira. Zaposlenik smatra da je važno dostaviti što detaljniji izvještaj, no bez ikakvih analiza i prijedloga. Kao rezultat voditelj ostaje razočaran, a zaposlenik ne shvaća gdje je pogriješio.

3. Neadekvatno slušanje

U dijalozima smo nestrpljivi, ne slušamo da bismo ostvarili razumijevanje, već slušamo da bismo brzo procijenili nečiji stav u odnosu na naš, pa odgovaramo iz potrebe da pobijemo to što se reklo ili pak slušamo samo zato da bismo replicirali i kazali svoje. Pažnja nam je fragmentirana i neprestano provjeravamo mobitel, čak i na sastanku ili za vrijeme prezentacije, a pritom mislimo da jednako kvalitetno slušamo. Ma koliko god se educirali i učili o važnosti slušanja, nedovoljno ga učinkovito primjenjujemo u konverzaciji.

Ishodi takvih razgovora su često nesporazumi, neodrživi dogovori, neproduktivni, pa čak i narušeni poslovni odnosi.

Iako smo svi iskonski predodređeni za povezivanje i suradnju te svi to deklarativno i želimo, često se nađemo u takozvanom komunikacijskom vakuumu koji postaje dominantni obrazac iz kojeg ne vidimo izlaz. Pokušavamo problem riješiti na isti način kako smo ga i stvorili, primjenjujući iste komunikacijske obrasce, a očekujući drugačiji ishod.

 

Što je konverzacijska agilnost i zašto je važna?

 

Kako bismo savladali sve gore navedene komunikacijske izazove potrebno je preskočiti raskorak između toga „kako ja vidim stvari“ i „kako ti vidiš stvari“. Metoda konverzacijske agilnosti u tome uveliko pomaže. To je moja autorska metoda pod kojom podrazumijevam ključne vještine percipiranja, povezivanja, razumijevanja i usmjeravanja konverzacije u željenom smjeru. Lako je primjenjiva u svakoj konverzaciji i brzo omogućava vidljiv napredak. Započinje podizanjem razine povjerenja između vas i sugovornika, a rezultira visokom kvalitetom produktivnih interakcija. Primjena agilnosti u konverzaciji danas u vremenu brzih promjena nameće se kao nužnost u podizanju kvalitete razgovora i stvaranju zdravijih i otpornijih odnosa.

 

4 ključna koraka za agilnije kretanje u svakoj konverzaciji

 

Najprije treba naučiti pravilno promatrati  sebe i sugovornika, kako bismo brzo dijagnosticirali vlastiti i sugovornikov komunikacijski obrazac. Zatim treba naučiti na koje konstruktivne načine možemo prilagoditi svoj način komunikacije sugovorniku, a da zadržimo učinkovitost u zauzimanju za sebe. Posljednji korak je naučiti kako strateški voditi konverzaciju prema ostvarivanju cilja na obostranu korist.

 

blogpost

 

1. korak: PROMATRAJ

Ključ uspješnog povezivanja te postizanja razumijevanja i suradnje je stvaranje povjerenja između sugovornika. Povjerenje je stvar percepcije. Naime, kada dvoje ljudi uđe u interakciju naš mozak „skenira“ komunikacijski obrazac sugovornika i na temelju rezultata tog „skena“ stvara se povjerenje ili nepovjerenje. U razgovoru na nesvjesnoj razini najprije percipiramo kako sugovornik izgleda, zatim kako govori, a tek onda što govori. Stoga je važno uzeti u obzir sve komunikacijske elemente koje koristimo kada prenosimo poruke. Ne samo riječi nego i način na koji ih iznosimo.

2. korak: DIJAGNOSTICIRAJ

U sljedećem koraku moramo postati komunikacijski detektivi te protumačiti i smisleno povezati sve elemente komunikacije koje smo u prvom koraku percipirali. Kako sugovornik reagira i razumije poruku, kakav stav sugovornik zauzima prema temi, prema meni, što trenutačno osjeća, što mu predstavlja nelagodu, izaziva nervozu. Sve to možemo „iščitati“ najviše iz neverbalne i glasovne razine komunikacije. Govor tijela često otkriva naše istinske namjere. U ovom koraku cilj nam je dublje istražiti sve komunikacijske elemente i tako dijagnosticirati koliko je usklađeno ono što sugovornik govori s onim kako komunicira.Vrsni komunikatori znaju protumačiti tuđi govor tijela, a agilni komunikatori će to znanje primijeniti kako bi se pobrinuli da njihov govor tijela ne šalje signale koje ne žele i kako bi uspješno vodili i predviđali tijek razgovora.

3. korak: PRILAGODI

U trećem koraku, ključno je znati staviti se u „tuđe cipele“. Istražiti perspektivu sugovornika i vidjeti situaciju kroz njihove oči – o čemu razmišljaju, što osjećaju i zašto tako misle i osjećaju. Razumijevanje tuđe perspektive i prilagodba razvijaju empatiju prema sugovorniku.

Najbrži način da potaknemo empatiju je aktivno slušanje. „Ako želite uvjeriti, morate razumjeti. Da biste razumjeli, morate slušati s istinskom empatijom“, rekao je Richard Branson koji često naglašava da je slušanje sugovornika jedan od glavnih čimbenika uspjeha njegovog poslovanja. I zato je nužno da stalno predano radimo na usavršavanju vještine aktivnog slušanja.

4. korak: USMJERAVAJ

U posljednjem koraku metode konverzacijske agilnosti spremni smo krenuti usmjeravati razgovor u željenom smjeru. Na putu do postizanja ishoda na obostranu korist glavni kompas će nam biti svrha. Svrhu razgovora oblikujte na način da sugovornik uviđa svoju ulogu i zajedničku korist i vraćajte na nju svaki put kada konverzacija ode u drugom smjeru. Postavljajte pitanja kako biste sugovornika doveli do željene spoznaje i ostvarili ciljeve u konverzaciji. Ne zaboravite i povremeno naglasiti kako je svaki sugovornik doprinio procesu i slaviti dobre obrasce suradnje. Pozitivna afirmacija jedna je od najučinkovitijih praksi u komunikaciji jer ju sugovornik gotovo odmah zrcali i u svojem ponašanju.

 

4 agilne tehnike koje možete primijeniti u svakom razgovoru:

 

  • Budite usredotočeni na sadašnji trenutak, kako biste čuli i opservirali o čemu vam komunicira vaš sugovornik ne samo riječima, već i načinom.
  • Dajte svojem sugovorniku povratnu informaciju o tome da ste razumjeli što vam je rekao, ali i kako se osjeća. Time sugovorniku pružate još jednu priliku da se dodatno izrazi ili korigira, a sebi potvrdu da ste ga dobro razumjeli.
  • Postavljajte više otvorenih pitanja kako biste spoznali ne samo probleme sugovornika, nego i njegove namjere, potrebe i motivaciju te ga time bolje razumjeli.
  • Ako želite da vaš sugovornik o nečemu misli slično kao i vi, nemojte samo govoriti o tome već sugestivnim pitanjima omogućite sugovorniku da dođe do željene spoznaje kako biste ostvarili svoje ciljeve.

 

Iako smo mi Homo sapiensi predodređeni da se kroz komunikaciju povezujemo i surađujemo, često nedovoljno kvalitetno iskorištavamo taj potencijal. Pozivam vas da uzmete riječ u svoje ruke i uz pomoć metode konverzacijske agilnosti aktivirate u potpunosti svoje komunikacijske potencijale i postanete komunikacijski leaderi, a ne followeri situacija koje ne idu u vašu korist.

 
 
Zanima li vas kako konverzacijska agilnost može unaprijediti vašu poslovnu komunikaciju?

Dogovorite konzultacije s Anom

Kako uspješnije komunicirati? – odgovor je u konverzacijskoj agilnosti

Want to Communicate Better? Try Conversational Agility

If you want to be successful in business, you need to hone your communication skills first. All great leaders are agile communicators. But what does it mean to be an agile communicator nowadays? It means taking the words into your own hands, truly connecting with people, making others believe in your ideas and vision, and engaging them to jointly work towards achieving a certain purpose.

Today’s world brims with interactions that often occur simultaneously through various communication channels. This produces numerous communication barriers that repeatedly constrain us. The three most common communication obstacles in business are:

 

1. Assumptions

Too many things are presumed, and not a lot is communicated. We forget that each of us has our own perspective, which means that sometimes we might interpret the same words differently. For example, when you tell someone that something needs to be done urgently, you may think that “urgent” means that a task should be completed within an hour, and to someone, that same term may mean a few hours.

2. Misaligned Expectations

How often do we try to ensure that our mutual expectations align? Consider this example: an employee is tasked with writing a report on market trends. The manager expects a detailed report with analyses and actionable insights but doesn’t communicate this to the employee. Meanwhile, the employee believes they should provide a thorough report but without any analyses or suggestions. The result? The manager is disappointed, and the employee doesn’t understand what went wrong.

3. Poor Listening Skills

We are impatient in conversations: we do not listen in order to understand but to assess other’s attitudes in relation to our own. This is why our responses aim to negate what is being said, and we listen only to counter and state our case. Our attention is fragmented; we are constantly checking our phones, even during meetings or presentations, yet we still believe we’re listening effectively. No matter how much we educate ourselves and learn about the importance of listening, we do not apply it efficiently enough while conversing.

Such conversations often result in misunderstandings, untenable agreements, and unproductive and even strained business relationships.

Though we all truly want to and are wired to connect with others and work together, we often find ourselves in the so-called communication vacuum, which becomes a dominant and inescapable pattern. We try to solve the problem the same way we created it – by using the same communication patterns – but we expect different outcomes.

 

What Is Conversational Agility and Why Is It Important?

 

To overcome these communication challenges, we need to bridge the gap between “how I see things” and “how you see things.” The Conversational Agility Method is a powerful tool for doing just that. It is an approach I created myself, and it encompasses the following skills: perceiving, connecting, understanding, and steering the communication in the desired direction. This method can be easily applied in any conversation and leads to visible improvement quickly. It starts by raising the level of trust between you and the receiver and results in high-quality, productive interactions. Applying agility in today’s conversations full of rapid changes inevitably leads to creating healthier and more resilient relationships.

 

4 Key Steps to Navigate Any Conversation with Agility

 

First, we need to learn to properly observe both ourselves and the receiver so that we can promptly interpret our own and their communication patterns. Then, we should learn to adapt our communication pattern to the receivers in a constructive way, while simultaneously maintaining our assertiveness. Lastly, we should gain an understanding of how to strategically steer the conversation toward achieving a mutually beneficial objective.

 

 

Step 1: OBSERVE

The key to establishing a successful connection, as well as understanding and cooperation, is creating trust among the receivers. Trust is a matter of perception. When two people start interacting, our brain “scans” the receiver’s communication pattern and based on that determines whether to trust them or not. On a subconscious level, we first perceive how someone looks, then how they speak, and only then what they say. It is therefore important to analyse all levels of communication while observing the receiver – not just what he or she says, but also how he or she says it.

Step 2: DIAGNOSE

In this step, we have to become communication detectives and interpret and meaningfully connect all the elements we observed in the first step. How does the receiver react? How do they understand the message? What is their stance on the topic? How do they feel at the moment? What makes them uncomfortable or nervous? We can gather these insights primarily from non-verbal cues and tone of voice. Body language often reveals our true intentions. Our aim is to analyse how and to what extent the receiver’s message is aligned with how they convey it.

Great communicators know how to interpret others’ body language, but agile communicators use this knowledge to control their own body language so as not to send out unwanted signals, as well as to steer and anticipate the direction of the conversation effectively.

Step 3: ADAPT

In the third step, it is essential to put yourself in the receiver’s shoes, to explore their point of view and see the situation through their eyes – what they are thinking and feeling and the reasons behind it. Understanding others’ perspectives and adapting to them makes it possible for us to empathise with the receiver.

The fastest way to develop empathy is through active listening. “If you wish to persuade someone, you need to understand them. To understand them, you need to listen with genuine empathy.” This is a quote by Richard Branson who often points out that listening to customers is one of the reasons why his company is so successful. This is why it is necessary to always diligently work on improving your active listening skills.

Step 4: STEER

In the final step, you are ready to steer the conversation in the desired direction. On the path to achieving mutually beneficial objectives, purpose will be your guiding star. Shape the conversation’s purpose in a way that helps the other person see their role and the shared benefits, and bring the discussion back to this purpose whenever it veers off track. Ask questions to guide the receiver toward desired insights and shared goals. Do not forget to occasionally acknowledge each person’s contribution to the process and celebrate the positive collaboration dynamic. Positive reinforcement is one of the most effective practices in communication, as people tend to mirror it in their own behaviour almost instantly.

 

4 Agile Techniques You Can Apply in Any Conversation

 

  • Focus on the present in order to hear and observe what your receivers are saying and how they are saying it.
  • Give your receivers feedback, showing that you have understood both what they said, and how they feel. That way you are giving them one more opportunity to further express themselves or to rephrase what was said, giving you in turn the opportunity to confirm that you have understood them correctly.
  • Ask open questions in order to discover the receiver’s problems, aspirations, and wishes, which will enable you to become more familiar with them.
  • If you want receivers to have opinions that match yours, do not just state them. Instead, ask leading questions that will make the receiver come to the desired conclusions.

 

Although we, humankind, are meant to connect and work with others through communication, we often underuse this potential. I urge you to take words into your own hands and use the Conversational Agility Model to fully activate your communication potential and become a true communication leader, rather than a follower of situations that do not benefit you.

Interested in how Conversational Agility can enhance your business communication?

Schedule your consultation with Ana